Prehrana bebe u prvih šest mjeseci života

Humano mlijeko zdravih majki najbolja je i najpotpunija hrana za bebe u prvih šest mjeseci života. U prvim mjesecima beba, s majčinim mlijekom, dobiva sve potrebne hranjive tvari potrebne za zdrav rast i razvoj. Osim visokokvalitetnih bjelančevina i esencijalnih masnih kiselina, majčino mlijeko sadrži i zaštitne tvari koje pomažu u zaštiti djeteta od infekcija i bolesti, a ne može ih osigurati nikakva kvalitetna adaptirana mliječna formula. 

Majčino mlijeko dokazano smanjuje rizik od alergijskih reakcija, bakterijskih infekcija (sepsa kod beba, bakterijski meningitis, bubrežne infekcije...), infekcija dišnog sustava, upale srednjeg uha i pomaže u sprječavanju zatvora. Znanstvena istraživanja su potvrdila da dojenje značajno smanjuje pojavu prekomjerne tjelesne težine, pretilosti i povišenog kolesterola kasnije u djetinjstvu. Konačno, majčino mlijeko je lako probavljivo, dojenje gradi snažnu emocionalnu vezu između majke i bebe te je besplatna, prenosiva i higijenska dječja hrana. Jedini dodatak koji je bebi koja se doji nužan u ovom trenutku je dodatak vitamina D u obliku AD3 ili D3 kapi koje propisuje pedijatar.

Kada dojenje nije moguće, bebi nudimo adaptiranu, krepku mliječnu formulu, a nakon šestog mjeseca nastavljamo s djelomično adaptiranom mliječnom formulom. Adaptirane mliječne formule za dojenčad zadovoljavajuća su zamjena za majčino mlijeko jer svojim nutritivnim sastavom i energetskom vrijednošću nastoje biti što sličnije majčinom mlijeku.

Prednosti dojenja

Dojenje donosi brojne prednosti i majkama. Dojenje odmah nakon poroda potiče hipofizu na oslobađanje veće koncentracije hormona oksitocina koji potiče kontrakcije maternice i izbacivanje posteljice, a ujedno smanjuje postporođajno krvarenje. Ubrzava metabolizam majke i tako pridonosi prirodnom mršavljenju nakon poroda. Smanjuje rizik od raka dojke u predmenopauzi i raka jajnika. Vjerojatno će smanjiti rizik od osteoporoze u postmenopauzalnom razdoblju. Ne samo da dojene bebe manje obolijevaju i zdravije su, već su i njihove majke zdravije i smirenije, dojenje pozitivno utječe na okoliš jer se smanjuje količina otpadne ambalaže adaptiranih mliječnih formula i bočica. 

U nekim slučajevima, unatoč velikoj želji i trudu majke da doji, dojenje nije moguće jer jednostavno nema dovoljno mlijeka ili joj se to savjetuje iz zdravstvenih razloga. U takvoj situaciji vrlo je važno da majka koja ne može dojiti svoje dijete, ne osjeća krivnju jer je to neopravdano, pa čak i štetno za njihov odnos.

Koliko dugo i koliko često treba dojiti?

Da bi dojenje bilo uspješno, važno je započeti s dojenjem odmah nakon poroda. Već u rađaonici, osoblje suši novorođenče i u najkraćem mogućem roku ga stavlja u kontakt "koža na kožu" s majkom. Taj bi kontakt trebao trajati što dulje, idealno barem dva sata nakon poroda odn. nakon prvog dojenja. Pri prvom tjelesnom kontaktu s majkom, novorođenče će početi sisati dojku i pronaći bradavicu za koju će se uhvatiti za prvi podoj.

Prvi podoj trebao bi trajati dok novorođenče jednostavno ne prestane sisati i ispusti bradavicu.

Tijekom prva tri do četiri dana, majčino mlijeko naziva se kolostrum ili prvo mlijeko, a to je gusta žućkasta tekućina koja je bogata imunoglobulinima, drugim proteinima, mastima te vitaminima i mineralima topivim u mastima. Neki kolostrum nazivaju "prvim cjepivom". Prvih dana novorođenče dojimo što češće. Važno je da se novorođenče hrani na prvoj dojci, sve dok spontano ne ispusti bradavicu, a tek tada mu ponudite drugu dojku. 

Trećeg do petog dana nakon poroda, dojke počinju lučiti prijelazno mlijeko, a nakon dva do tri tjedna zrelo mlijeko. Prvih mjesec dana novorođenče stavljamo na prsa svaki put kada ono to želi, a ujedno produljujemo vrijeme dojenja. Beba najviše sisa prvih pet minuta i tada popije većinu mlijeka, tako da bi dojenje trebalo trajati 10 do 20 minuta. Beba mora isprazniti dojku potpuno, a ako to ne uradi, majka to treba raditi dodatno sama.

Mnoge majke pitaju koliko obroka mora imati njena beba prvih mjeseci. Ne postoji univerzalni odgovor. Pokazatelj dovoljnog unosa mlijeka tijekom isključivog dojenja je broj mokrih pelena koje možemo očekivati: 6 ili više u 24 sata. Obično će unutar nekoliko tjedana beba uspostaviti ritam hranjenja od šest do sedam obroka u 24 sata.

Ovdje bi majke trebale biti upozorene da dojenče, nizom znakova, pokazuje spremnost za hranjenje (npr. povećana budnost i aktivnost, brzi pokreti očiju, pokreti usana, traženje dojke, pomicanje ruku na usta, pokreti sisanja, zvukovi sisanja, tiho pjevušenje, nemir, uzdisanje i plač) koje moraju prepoznati i na njih reagirati. Treba imati na umu da plač nije prvi, već kasni znak gladi.

Neki su pravi mali proždrljivci i najsretniji su ako stalno sisaju. Nema ništa loše u tome da se neke bebe žele dojiti do 12 ili više puta u 24 sata. Ovo često hranjenje još uvijek je normalno i pomaže uspostaviti i održati dobru količinu mlijeka. Ovim se bebama, ako majke same ne uspostave ritam hranjenja u prva tri mjeseca, mora pomoći. Savjetujemo da nakon trećeg mjeseca majka pokuša postupno uspostaviti šest do sedam ravnomjerno raspoređenih obroka.

Upozoravamo vas na bebe koje su prave spavalice i spavaju nekoliko sati između obroka i brzo ga završe. Mame ovakvih spavalica moraju razmišljati nemaju li možda dovoljno mlijeka pa beba zbog toga spava toliko da štedi energiju. O tome bi trebali razgovarati s patronažnom sestrom koja dolazi kući. Bebu treba izvagati i brzo će biti jasno ima li dovoljno mlijeka.

Bebi, koja se isključivo doji prvih šest mjeseci, ne treba ništa drugo (osim dodatog vitamina D3). Majčino mlijeko je njena hrana i izvor tekućine. Stoga bebi nije potrebno nuditi vodu, a još manje čaj. Ne preporučuju se čajevi za dojenčad i malu djecu.