© Frutek 2022. Sva prava pridržana.
Uravnotežena prehrana prilagođena energetskim potrebama djeteta ključna je za njegov zdrav razvoj.
Stoga u njega uključite što širu i raznovrsniju paletu namirnica. Svježi obroci od kvalitetnih namirnica (ekološka proizvodnja) pripremljeni kod kuće ugodnog izgleda, mirisa i okusa najbolji su izbor za budućnost djeteta.
Ugljikohidrati glavni su nutrijent koji tijelu daje energiju. U prehranu djeteta, osim prvoklasnog voća i povrća, uključujemo rižu, kukuruz, tjesteninu, krumpir, razne pahuljice, kruh. Između druge i pete godine djeteta postupno uvodimo više dijetalnih vlakana u djetetovu prehranu, zamjenjujući „bijelu“ tjesteninu cjelovitim zrnom, oljuštenu rižu neoljuštenom, uključujemo u prehranu i razne kašice (proso, heljdinu...), raženi i graham kruh i kruh od cjelovitog zrna. Zbog velikih energetskih potreba, djeca bi trebala unositi hranu bogatu ugljikohidratima u svim dnevnim obrocima.
Izbjegavajte šećer i slatkiše, slane grickalice i zaslađena pića. Ako ne postanu dio djetetove svakodnevice, ono ih neće željeti i neće postati sladokusac. Slatka hrana uzrokuje karijes, dovodi do prekomjerne težine i pretilosti te uzrokuje probavne smetnje.
Voće i povrće važan je izvor ugljikohidrata, vitamina i minerala u prehrani djeteta. Djeca trebaju konzumirati prvoklasno voće i povrće u kuhanom i svježem obliku. Kako bi se osigurala dovoljna količina vitamina i minerala u uravnoteženoj dnevnoj prehrani djeteta, prehrana treba sadržavati najmanje 3 do 5 obroka povrća i 2 do 4 obroka voća dnevno. Ako dijete odbija povrće u komadima, pripremite ga u obliku krem juhe. Za dijete koje nije ljubitelj voća, približite okus prirodnim sokovima bez dodanog šećera. No, jedno upozorenje neće biti suvišno: 125 ml (pola čaše) soka jednako je jednoj manjoj jabuci, pa moramo paziti da prekomjernom konzumacijom soka ne potrošimo previše "prazne" energije.
Proteini opskrbljuju tijelo aminokiselinama i drugim spojevima ugljika, koji su potrebni za proizvodnju vlastitih bjelančevina. Potrebe za proteinima rastućeg organizma određene su potrebama održavanja i potrebama rasta. Zato u uravnoteženoj prehrani moramo osigurati dovoljno proteina životinjskog i biljnog podrijetla: punomasno mlijeko* (350 ml/dan) i mliječni proizvodi, meso (biramo lomljive komade i uklanjamo svu vidljivu masnoću, skidamo kožu s peradi), ribu, jaja, žitarice i mahunarke (grašak, soja, grah). Važno je ravnomjerno rasporediti proteinske namirnice među dnevnim obrocima.
Masti su važan izvor energije, posebno za malu djecu i kasnije tinejdžere, jer oni ne mogu unositi tolike količine ostalih nutrijenata (ugljikohidrata) koje bi zadovoljavajuće pokrile njihove povećane energetske potrebe. U uravnoteženoj prehrani bebe od 4 do 12 mjeseci trebaju 35 do 45 posto dnevnih energetskih potreba u obliku masti, a mališani od 4 godine 30 do 35 posto. Masti su također sastavni dijelovi stanične stijenke svake naše stanice, prijeko su potrebne za stvaranje žučnih soli, nose vitamine topive u mastima (A, D, E i K) i jedini su izvor dviju esencijalnih masnih kiselina (linolna i alfa-linolenska), od kojih tijelo stvara druge esencijalne masne kiseline.
Već u ranom djetinjstvu postoje uske veze između prehrane, masnoće u krvi i razvoja vaskularnih promjena. Stoga nakon druge godine djetetove starosti moramo težiti postupnom smanjivanju unosa zasićenih masnoća i „transmasti“. Pritom ograničavamo masnoće životinjskog podrijetla (svinjska mast, goveđi loj, vidljiva mesna mast), dva do tri puta tjedno djetetu nudimo žumanjak te postupno prelazimo na poluobrano mlijeko i mliječne proizvode. Zato u prehranu djeteta uključujemo visokokvalitetne biljne masti u obliku ulja (maslinovo, repičino, kukuruzno, sojino i suncokretovo) ili margarina s dodatkom omega 3 masnih kiselina. Masna morska riba (skuša, losos, tuna) iznimno je važan izvor prehrambenih masnoća jer je bogat izvor esencijalnih masnih kiselina. Ovim mjerama značajno ćemo doprinijeti zaštiti srca i krvnih žila. Masnoće u obroke uvijek unosimo zajedno s ugljikohidratima i proteinskom hranom.
Punomasno mlijeko*: Prošireni stručni kolegij za pedijatriju Slovenije je 2004. godine preporučio da djeca piju punomasno mlijeko i konzumiraju punomasne mliječne proizvode do polaska u školu, ali se nakon druge godine života polako mogu prijeći na poluobrano mlijeko i mliječne proizvode.
Izvor:
Koristimo vlastite kolačiće, kao i kolačiće trećih strana, za pojedinačne i ponovljene sesije, kako bismo navigaciju našim web stranicama učinili jednostavnom i sigurnom za naše korisnike.
Zauzvrat, koristimo kolačiće za mjerenje i dobivanje statističkih podataka o korisničkoj navigaciji. U bilo kojem trenutku možete konfigurirati i prihvatiti korištenje kolačića, kao i izmijeniti svoje opcije pristanka. Možete pročitati više informacija o našoj politici kolačića.
