Najčešća pitanja u vezi uvođenja čvrste hrane kod dojenčadi

Kada možemo očekivati nove smjernice?

U pripremi su nove preporuke odn. nove smjernice za uvođenje hrane kod beba, a koje priprema Nacionalni institut za javno zdravlje. Po novom, neće biti više strogo određeno kada treba uvoditi pojedinačnu namirnicu jer je dokazano kako rano uvođenje namirnica koje sadrže sastojke s alergenima (gluten, jaja, mlijeko, orasi), nije uzrok za razvoj celijakije ili alergija. Još uvijek se preporučuje djecu isključivo dojiti do navršenog šestog meseca, a zatim postepeno, na inicijativu djeteta i uzimajući u obzir njegov interes, uvoditi čvrstu hranu. Još uvijek je na prvom mjestu povrće koje možete još u početku, u malim količinama, kombinovati s različitim žitaricama, krompirom, mljevenim orasima, jajima... Tokom uvođenja čvrste hrane kod djeteta, čiji je barem jedan roditelj alergičan, odnosno kod djeteta koje je prijevremeno rođeno ili ima određene zdravstvene probleme, a uzimajući u obzir uvođenje čvrste hrane, uvijek se posavetujte s odabranim pedijatrom.

Kako i kada početi uvođenje čvrste hrane? Koje su najbolje metode?

Čvrstu hranu počnite uvoditi onda kada dijete pokaže interes za hranu. Prvi znakovi su da prati hranjenje odraslih, da uz to mljacka, da cvokoće jezikom, rukom pokazuje hranu, govori „amam“ itd. Signali ove vrste se obično pojavljuju oko šestog mjeseca (moguće i neki dan prije ili neku sedmicu kasnije). Sačekajte takve signale i zatim ispitajte. Ako dijete do sedmog mjeseca još uvijek odbacuje hranjenje, probajte igrom, komadićima hrane koji su različitih boja i oblika. Prilikom uvođenja hrane, morate voditi računa i o tome kako dijete sjedi. Poželjno je još, na početku uvođenja hrane, imati dijete u rukama jer je tako u najprirodnijem položaju.

Preporučuje se najprije uvoditi povrće; postepeno možete dodavati žitarice, jaja, meso, ribu voće. Neka djeca obijaju povrće, druga meso, ne očajavajte i nekoliko puta isprobajte – ljubazno i nenametljivo. Neka vas ne brine ako dijete u početnim fazama uvođenja ne pojede više od kašičicu ili dvije, odnosno ako hranu ispljune. To je sasvim normalno. Pustite ga da hranu okreće, da je stavi u ruku, da je proba, baci i da se s njom igra. Ostavite mu vrijeme da se navikne, da je upozna i proba.

Ne savjetujemo bilo kakvu drugu dodatnu animaciju tijekom hranjenja, kao što su npr. pametni telefoni, tableti, TV-ekrani, igračke, itd., jer sve to spriječava dijete autentično upoznati hranu.

Neka vas ne brine koliko dijete količinski stvarno pojede, barem dok god kombinujete uvođenje čvrste hrane s dojenjem ili hranjenjem na flašicu jer će zdravo dijete normalno dobijati na tjelesnoj masi. Ne opterećujte se mjerenjem obroka i odmjeravanjem količina, radije posmatrajte dijete i hranu probajte zajedno. Neka vas pritom posmatra i vidi kako, tokom jela, uživate.

Šta učiniti ako dijete odbija hranu?

Nekoliko je razloga za odbijanje hrane. Možda najčešći je da dijete ne poznaje ukus ili miris hrane koju uvodite. Sasvim je prirodno da u tom slučaju ispljune hranu. Potrebno je neko vrijeme (od 3 do 5 dana) da se dijete navikne na nepoznati ukus, a prvenstveno je važno da roditelji ne odustaju prebrzo i da dozvole djetetu upoznati nove ukuse. Još u majčinom stomaku, fetus se navikava na mirise hrane koju trudnica konzumira i zato svim trudnicama savjetujemo da jedu zdravu i raznovrsnu hranu te da ne nisu na dijetama ako za to nema potrebe. Isto vrijedi i za majke koje doje, jer dijete kroz majčino mlijeko upoznaje različite ukuse i mirise, što sve pridonosi lakšem uvođenju ćvrste hrane. Trudnice trebaju biti pažljive kod namirnica koje predstavljaju rizik za mikrobiološku infekciju; to su prvenstveno nedovoljno termički obrađene namirnice (opasnost mikrobiološke infekcije – sirovo mlijeko, jaja, meso).

Dijete se uči hraniti samo posmatrajući svoju okolinu. Neka sjedi s vama za stolom i gleda vas dok jedete. Ako porodica priprema obroke i konzumira hranu s veseljem, a prvenstveno opušteno, prije ili kasnije će i dijete u tome početi uživati. 

Što je metoda BLW – uvođenje čvrste hrane po želji djeteta?

Iskustvo pokazuje kako je metoda hranjenja na "djetetovu inicijativu" (BLW metoda), u kojoj se hrana izrezana na komade nudi djetetu u manjim zalogajima, preporučljiva, a prvenstveno sigurna i zabavna za dijete. Preporučuje se zdravoj djeci koja normalno dobija na tjelesnoj težini. BLW metoda omogućuje djetetu upoznavanje s različitim oblicima, strukturama, okusima, bojama i mirisima hrane. Mališani se navikavaju na žvakanje, sami pipaju hranu i stavljaju je u usta, biraju komadiće koji su im zanimljivi, ukusni i privlačni. Potiče motorički razvoj i koncentraciju. Dijete treba posmatrati i ne tjerati ga da jede. Hrana na početku uvođenja treba biti dobro prokuhana i takve strukture da ne predstavlja opasnost za aspiraciju, odnosno takve strukture da je dijete može progutati ili ispljunuti ili iskašljati. Smatra se da odrasla osoba uvijek treba biti prisutna prilikom uvođenja hrane, bez obzira na način uvođenja hrane.

Koja je optimalna količina hrane koju bi dijete trebalo progutati u jednom obroku?

Ako je dijete zdravo, živahno, normalno se razvija i normalno dobija na tjelesnoj težini, možemo biti sigurni da jede onoliko koliko mu odgovara i koliko mu je potrebno. Gladno dijete nije sretno ni zadovoljno jer nam ubrzo daje do znanja da mu treba obrok – prvenstveno u prvim mjesecima uvođenja dok se dijete još uvijek doji ili pije mlijeko na flašicu. Prateći njegove osjećaje i reakcije prije ili tokom hranjenja, znaćete kada mu je dosta i kada bi moglo poželjeti još. Ni roditelji nemaju sve obroke količinski jednake.

Kako uvoditi masti?

Djeca jako dobro koriste masti, efikasno ih apsorbuju i koriste kao izvor energije. Kretanjem se masti brzo troše. Masnoće biljnog (ulje) i životinjskog porijekla (maslac) najlakše je dodati biljnim kašama te im tako začiniti i poboljšati okus. Prvenstveno za djecu koja nisu strastveni gurmani, tako možete poboljšati i povećati kalorijski sadržaj obroka. Najviše se preporučuju hladno cijeđena ulja, poput uljane repice i ulja oraha. Ova ulja se dodaju na kraju, kada je jelo već pečeno (pripremljeno), čime se čuvaju svi bitni sastojci u uljima. Za termičku obradu kod pripreme hrane koristite za to namijenjena ulja koja možete zagrijati. Ukus jela možete poboljšati dodavanjem maslaca ili pavlake.

Kako uvodimo namirnice koje sadrže alergene?

Prema službenim smjernicama koje u Sloveniji vrijede do povlačenja, malo smo oprezniji s uvođenjem namirnica koje sadrže alergene. Prema novim smjernicama koje su u pripremi i koje će zamijeniti postojeće kada budu objavljene, od samog početka uvođenja u hranu možete uvoditi male količine glutena i žumanjaka ili bjelanjaka, orašastih plodova, mlijeka i sl. Gluten ćete moći dodavati povrtnim i voćnim kašicama u količini od jedne kašičice, a zatim postepeno povećavati količinu. Količina kravljeg mlijeka ne smije biti veća od 1 dl dnevno. Orahe možete samljeti i umiješati u kašu, možete dodati i maslac od kikirikija.

U slučaju utvrđene alergije ili osjetljivosti kod roditelja, poželjno je konsultovati se s pedijatrom i, na osnovu njegovog mišljenja, pripremiti plan uvođenja problematične hrane jer postoji mogućnost da će se pojaviti i alergijska reakcija i kod djeteta.

Smije li dijete jesti med?

Med se ne uvodi niti dodaje do navršene godine u bilo kojem obliku, ni u čaju, ni na kašikicu, ni u kašicama. U medu postoje određene bakterije koje mogu uzrokovati botulizam i iznenadnu smrt djeteta.

Koliko tečnosti dijete treba piti?

Zdravo, normalno razvijeno dijete, a prvenstveno isključivo dojeno dijete, ne treba dodatnu tečnost. Uvođenjem čvrste hrane počinje i uvođenje tečnosti. Preporučuje se voda ili nezaslađeni čajevi. Prema novim smjernicama, ne preporučuje se pretjerano dodavanje čaja od komorača ili anisa jer sadrži određene molekule koje djeca teško metabolizuju u jetri. Najbolje je na početku ponuditi tečnost iz čaše ili šoljice ili kašikicom.

Do kada se preporuča dojenje odn. kada početi s uvođenjem čvrste hrane??

Podržavamo isključivo dojenje do šestog mjeseca, a zatim pokušajte uvesti čvrstu hranu. Neke bebe počnu pokazivati ​​znakove da žele probati nešto drugo osim majčinog mlijeka i prije šest mjeseci, a neke nešto kasnije, i oboje je normalno. Ponudite djetetu hranu kada je za to spremno i nemojte ga forsirati ako odbija hranu, samo ga pokušajte pravilno potaknuti da se zainteresuje za hranu.

Kako uvoditi meso? Koje su preporuke za vegansku prehranu?

Meso možete uvoditi gotovo odmah ili nedugo nakon prvog pojedenog obroka od povrća. Uvodi se meso mladih životinja jer ima manje nakupljenih štetnih tvari (teških metala). Mljevena junetina, kunić, piletina, kasnije junetina i riba te na kraju svinjetina.

Ako roditelji žele hraniti svoje dijete bez mesa, preporučujemo savjetovanje s pedijatrom. Veganska prehrana inače se ne preporučuje svoj djeci mlađoj od 18 godina, već je dopuštena samo tzv. lakto-vegetarijanska prehrana.

Kada uvoditi začine?

Ne preporučamo pikantnu hranu. Do 1. godine starosti djeteta ne uvodite ni soli ni šećer.

Gluten i uvođenje žitarica?

Prema novim smjernicama, namirnice s glutenom dodajete u minimalnim količinama odmah na početku, a zatim se količina glutena, odnosno proizvoda koji sadrže gluten, postupno povećava.

Šta je odgovarajući popodnevni međuobrok za dijete?

Najcjelovitiji mogući obrok: žitarice u kombinaciji s mladim sirom, jogurt, kao i meso, jaja, što dijete voli i što volite i vi.

Dijete odbacuje povrće, šta učiniti?

Prije svega, provjerite s roditeljima jedu li ga, kako ga pripremaju i koliko ga rado konzumiraju? Ako kod kuće imate baštu, uključite dijete u pripremu povrća (branje povrća u bašti, pranje, rezanje, kuvanje), neka vas posmatra, a onda pojedite obrok od povrća. Ukusno ga začinite biljnim uljima ili maslacem. Neka bude šareno, sastavite zanimljivu sličicu, neka dijete proba svojim rukama.

Koje su preporuke za biljne napitke (rižino, zobeno mlijeko)?

Biljni napici tokom procesa uvođenja hrane nisu preporučeni. Napici su slatki i ne dosežu kalorijsku vrijednost majčinog mlijeka ili mliječne formule. Riža je također problematična jer može sadržavati tragove arsena koji ostaje u tlu ili u riži, kao posljedica prskanja rižinih polja. Isto vrijedi i za soju, prvenstveno se ne preporučuje prehrana dječaka ovim napicima zbog mogućeg sadržaja fitoestrogena.

Pogledajte video-razgovor s doc. dr Egenom Benedikom na Facebook stranici Frutek.