Najčešća pitanja u svezi uvođenja krute hrane kod dojenčadi

Kada možemo očekivati nove smjernice?

U pripremi su nove preporuke odn. nove smjernice za uvođenje hrane kod beba, a koje priprema Nacionalni institut za javno zdravlje. Po novom, neće biti više strogo određeno kada treba uvoditi pojedinačnu namirnicu jer je dokazano kako rano uvođenje namirnica koje sadrže sastojke s alergenima (gluten, jaja, mlijeko, orasi), nije uzrok za razvoj celijakije ili alergija. Još uvijek se preporučuje djecu isključivo dojiti do navršenog šestog meseca, a zatim postupno, na inicijativu djeteta i uzimajući u obzir njegov interes, uvoditi krutu hranu. Još uvijek je na prvom mjestu povrće koje možete još u početku, u malim količinama, kombinirati s različitim žitaricama, krumpirom, mljevenim orasima, jajima... Tijekom uvođenja krute hrane kod djeteta, čiji je barem jedan roditelj alergičan, odnosno djeteta koje je prijevremeno rođeno ili ima određene zdravstvene probleme, a uzimajući u obzir uvođenje krute hrane, uvijek se posavetujte s odabranim pedijatrom.

Kako i kada početi uvođenje krute hrane? Koje su najbolje metode?

Krutu hranu počnite uvoditi onda kada dijete pokaže interes odnosno znakove zainteresiranosti za hranu. Prvi znakovi su da prati hranjenje odraslih, da uz to mljacka, da cvokoće jezikom, rukom pokazuje hranu, govori „amam“ itd. Signali ove vrste se obično pojavljuju oko šestog mjeseca (moguće i neki dan prije ili neki tjedan kasnije). Sačekajte takve signale i zatim ispitajte. Ako dijete do sedmog mjeseca još uvijek odbacuje hranjenje, probajte igrom, komadićima hrane koji su različitih boja i oblika... Prilikom uvođenja hrane, morate voditi računa i o tome kako dijete sjedi. Poželjno je još, na početku uvođenja hrane, imati dijete u rukama jer je tako u najprirodnijem položaju.

Preporuča se najprije uvoditi povrće; postupno možete dodavati žitarice, jaja, meso, ribu voće... Neka djeca obijaju povrće, druga meso, ne očajavajte i nekoliko puta isprobajte – ljubazno i nenametljivo. Neka vas ne brine ako dijete u početnim fazama uvođenja ne pojede više od žličicu ili dvije, odnosno ako hranu ispljune. To je sasvim normalno. Pustite ga da hranu okreće, da je stavi u ruku, da je proba, baci i da se s njom igra. Ostavite mu vrijeme da se navikne, da je upozna i proba.

Ne savjetujemo bilo kakvu drugu dodatnu animaciju tijekom hranjenja, kao što su npr. pametni telefoni, tableti, TV-ekrani, igračke, itd., jer sve to spriječava dijete autentično upoznati hranu.

Neka vas ne brine koliko dijete količinski stvarno pojede, barem dok god kombinirate uvođenje krute hrane s dojenjem ili hranjenjem na bočicu jer će zdravo dijete normalno dobijati na tjelesnoj masi. Ne opterećujte se mjerenjem obroka i odmjeravanjem količina, radije promatrajte dijete i hranu kušajte zajedno. Neka vas pritom promatra i vidi kako, tijekom jela, uživate.

Što učiniti ako dijete odbija hranu?

Nekoliko je razloga za odbijanje hrane. Možda je najčešći taj da dijete ne pozna okus ili miris hrane koju uvodite. Sasvim je prirodno da u tom slučaju ispljune hranu. Potrebno je neko vrijeme (od 3 do 5 dana) da se dijete navikne na nepoznati okus, a prvenstveno je važno da roditelji ne odustaju prebrzo i da dopuste djetetu da upozna nove okuse. Još u majčinom stomaku, fetus se navikava na mirise hrane koju trudnica konzumira i zato svim trudnicama savjetujemo da jedu zdravu i raznovrsnu hranu te da ne nisu na dijetama ako za to nema potrebe. Isto vrijedi i za majke koje doje, jer dijete kroz majčino mlijeko upoznaje različite okuse i mirise, što sve pridonosi lakšem uvođenju krute hrane. Trudnice trebaju biti pažljive kod namirnica koje predstavljaju rizik za mikrobiološku infekciju; to su prvenstveno nedovoljno termički obrađene namirnice (opasnost mikrobiološke infekcije – sirovo mlijeko, jaja, meso).

Dijete se uči hraniti samo promatrajući svoju okolinu. Neka sjedi s vama za stolom i gleda vas dok jedete. Ako obitelj priprema obroke i konzumira hranu s veseljem, a prvenstveno opušteno, prije ili kasnije će i dijete u tome početi uživati. 

Što je metoda BLW – uvođenje krute hrane po želji deteta?

Iskustvo pokazuje kako je metoda hranjenja na "djetetovu inicijativu" (BLW metoda), u kojoj se hrana izrezana na komade nudi djetetu u manjim zalogajima, preporučljiva, a prvenstveno sigurna i zabavna za dijete. Preporučuje se zdravoj djeci koja normalno dobivaju na tjelesnoj težini. BLW metoda omogućuje djetetu upoznavanje s različitim oblicima, strukturama, okusima, bojama i mirisima hrane. Mališani se navikavaju na žvakanje, sami pipaju hranu i stavljaju je u usta, biraju komadiće koji su im zanimljivi, ukusni i privlačni. Potiče motorički razvoj i koncentraciju. Dijete treba promatrati i ne tjerati ga da jede. Hrana na početku uvođenja treba biti dobro prokuhana i takve strukture da ne predstavlja opasnost za aspiraciju, odnosno takve strukture da je dijete može progutati ili ispljunuti ili iskašljati. Smatra se da odrasla osoba uvijek treba biti prisutna prilikom uvođenja hrane, bez obzira na način uvođenja hrane.

Koja je optimalna količina hrane koju bi dijete trebalo progutati u jednom obroku?

Ako je dijete zdravo, živahno, normalno se razvija i normalno dobiva na tjelesnoj težini, možemo biti sigurni da jede onoliko koliko mu odgovara i koliko mu je potrebno. Gladno dijete nije sretno ni zadovoljno jer nam ubrzo daje do znanja da mu treba obrok – prvenstveno u prvim mjesecima uvođenja dok se dijete još uvijek doji ili pije mlijeko na bočicu. Prateći njegove osjećaje i reakcije prije ili tijekom hranjenja, znat ćete kada mu je dosta i kada bi moglo poželjeti još. Ni roditelji nemaju sve obroke količinski jednake.

Kako uvoditi masti?

Djeca jako dobro koriste masti, učinkovito ih apsorbiraju i koriste kao izvor energije. Kretanjem se masti brzo troše. Masnoće biljnog (ulje) i životinjskog podrijetla (maslac) najlakše je dodati biljnim kašama te im tako začiniti i poboljšati okus. Prvenstveno za djecu koja nisu strastveni gurmani, tako možete poboljšati i povećati kalorijski sadržaj obroka. Najviše se preporučuju hladno prešana ulja, poput uljane repice i ulja oraha. Ova ulja se dodaju na kraju, kada je jelo već pečeno (pripremljeno), čime se čuvaju svi bitni sastojci u uljima. Za toplinsku obradu kod pripreme hrane, koristite za to namijenjena ulja koja možete zagrijati. Okus jela možete poboljšati dodavanjem maslaca ili vrhnja.

Kako uvodimo namirnice koje sadrže alergene?

Prema službenim smjernicama koje u Sloveniji vrijede do povlačenja, malo smo oprezniji s uvođenjem namirnica koje sadrže alergene. Prema novim smjernicama koje su u pripremi i koje će zamijeniti postojeće kada budu objavljene, od samog početka uvođenja u hranu možete uvoditi male količine glutena i žumanjaka ili bjelanjaka, orašastih plodova, mlijeka i sl. Gluten ćete moći dodavati kašicama od voća i povrća u količini od jedne žličice, a zatim postupno povećavati količinu. Količina kravljeg mlijeka ne smije biti veća od 1 dl dnevno. Orahe možete samljeti i umiješati u kašu, možete dodati i maslac od kikirikija.

U slučaju utvrđene alergije ili osjetljivosti kod roditelja, poželjno je konzultirati se s pedijatrom i, na temelju njegovog mišljenja, pripremiti plan uvođenja problematične hrane jer postoji mogućnost da će se pojaviti i alergijska reakcija i kod djeteta.

Smije li dijete jesti med?

Med se ne uvodi niti dodaje do navršene godine u bilo kojem obliku, ni u čaju, ni na žličicu, ni u kašicama. U medu postoje određene bakterije koje mogu uzrokovati botulizam i iznenadnu smrt djeteta.

Koliko tekućine dijete treba piti?

Zdravo, normalno razvijeno dijete, a prvenstveno dojeno dijete, ne treba dodatnu tekućinu. Uvođenjem krute hrane počinje i uvođenje tekućine. Preporuča se voda ili nezaslađeni čajevi. Prema novim smjernicama, ne preporučuje se pretjerano dodavanje čaja od komorača ili anisa jer sadrži određene molekule koje djeca teško metaboliziraju u jetri. Najbolje je na početku ponuditi tekućinu iz čaše ili šalice ili žlicom.

Do kada se preporuča dojenje odn. kada početi s uvođenjem krute hrane?

Podržavamo isključivo dojenje do šestog mjeseca, a zatim pokušajte uvesti krutu hranu. Neke bebe počnu pokazivati ​​znakove da žele probati nešto drugo osim majčinog mlijeka i prije šest mjeseci, a neke nešto kasnije, i oboje je normalno. Ponudite djetetu hranu kada je za to spremno i nemojte ga forsirati ako odbija hranu, samo ga pokušajte pravilno potaknuti da se zainteresira za hranu.

Kako uvoditi meso? Koje su preporuke za vegansku prehranu?

Meso možete uvoditi gotovo odmah ili nedugo nakon prvog kušanja povrća. Uvodi se meso mladih životinja jer ono ima manje nakupljenih štetnih tvari (teških metala). Mljevena junetina, kunić, piletina, kasnije junetina i riba te na kraju svinjetina.

Ako roditelji žele hraniti svoje dijete bez mesa, preporučujemo savjetovanje s pedijatrom. Veganska prehrana inače se ne preporučuje svoj djeci mlađoj od 18 godina, već je dopuštena samo tzv. lakto-vegetarijanska prehrana.

Kada uvoditi začine?

Ne preporučamo pikantnu hranu. Do 1. godine starosti djeteta ne uvodite ni soli ni šećer.

Gluten i uvođenje žitarica?

Prema novim smjernicama, namirnice s glutenom dodajete u minimalnim količinama odmah na početku, a zatim se količina glutena, odnosno proizvoda koji sadrže gluten, postupno povećava.

Što je odgovarajući popodnevni međuobrok za dijete?

Najcjelovitiji mogući obrok: žitarice u kombinaciji s mladim sirom, jogurt, kao i meso, jaja, što dijete voli i što volite i vi.

Dijete odbacuje povrće, što učiniti?

Prije svega, provjerite s roditeljima jedu li ga, kako ga pripremaju i koliko ga rado konzumiraju? Ako kod kuće imate vrt, uključite dijete u pripremu povrća (branje povrća u vrtu, pranje, rezanje, kuhanje), neka vas promatra i onda pojedite obrok od povrća. Ukusno ga začinite biljnim uljima ili maslacem. Neka bude šareno, sastavite zanimljivu sličicu, neka dijete proba svojim rukama.

Koje su preporuke za biljne napitke (rižino, zobeno mlijeko)?

Biljni napici tijekom procesa uvođenja hrane nisu preporučeni. Napici su slatki i ne dosežu kalorijsku vrijednost majčinog mlijeka ili mliječne formule. Riža je također problematična jer može sadržavati tragove arsena koji ostaje u tlu ili u riži, kao posljedica prskanja rižinih polja. Isto vrijedi i za soju, prvenstveno se ne preporuča prehrana dječaka ovim napicima zbog mogućeg sadržaja fitoestrogena.

Pogledajte video-razgovor s doc. dr Egenom Benedikom na Facebook stranici Frutek.